Od juče je na snagu stupilo primirje između Jermenije i Azerbejdžana, zemalja koje su od 27. septembra vodile krvavi rat oko Nagorno-Karabaha, a predsjednik Rusije Vladimir Putin je saopštio na šta su se obje strane obavezale.
Sporazum o prekidu ratnih dejstava u Nagorno-Karabahu je istorijski, staviće tačku na rešavanje višegodišnjeg sukoba između Jerevana i Bakua i dovešće do dugoročnog mira, rekao je predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev ruskom predsjedniku na ceremoniji potpisivanja sporazuma o primirju. ​

– Veoma mi je drago što se stavlja tačka na rešavanje dugogodišnjeg konflikta između Jermenije i Azerbejdžana i na okupaciju azerbejdžanskih teritorija, kazao je Alijev Putinu na ceremoniji, a prenosi azerbejdžanska televizija „AzTV“.

Strasti u Jermeniji se ne smiruju, nakon što je preksinoć premijer Nikol Pašinjan potpisao sa premijerom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim i predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom izjavu o prekidu vatre u Karabahu. Policija, ipak, poziva nezadovoljni narod da ne izlazi na ulice, jer se država i dalje nalazi u ratnom stanju.

Lider opozicione partije „Prosvećena Jermenija” Edmon Marukjan zatražio je ostavku Pašinjana, nakon što bude ukinuto ratno stanje u zemlji.

– Jedno je sigurno: jermenski narod nije izgubio. U ovom slučaju je izgubio rukovodilac zemlje. Mi ne možemo da živimo sa gubitničkim rukovodiocem i on treba da ode. Kako i kada, razgoravaćemo nakon rešenja vojnih pitanja i pitanja bezbjednosti – saopštio je Marukjan.

On je dodao da Jermenije, koja zajedno sa Karabahom ima površinu od 42.000 kvadratnih metara, to više nema.

– Ta Jermenija više ne postoji, između ostalog i zbog politike koju je vodio Pašinjan i dokumenta koji je potpisao – rekao je Marukjan.

Stotine ljudi izašlo je na ulice pošto je jermenski premijer Nikol Pašinjan objavio da je potpisan sporazum.

Polomljeni su prozori na rezidenciji jermenskog premijera. Demonstranti su skinuli pločicu sa njegovim imenom sa vrata kancelarije i skandirali: „Nikol nas je izdao”.

Rulja je upala i u zgradu jermenskog parlamenta, u kojoj je došlo do sukoba, a letjeli su razni objekti. Predsjednik parlametna Ararat Mizojan je pretučen i ozbiljno je povrijeđen.

– Odluku sam donio poslije duboke analize vojne situacije i procjene pojedinaca koji najbolje razumiju tu situaciju, takođe na osnovu uvjerenja da je u postojećoj situaciji ovo najbolji mogući ishod. O svemu ovome ću se obratiti naciji u narednim danima, napisao je jermenski premijer Pašinjan na Fejsbuku.

Premijer Jermenije Nikol Pašinjan smatra da bi situacija za njegovu zemlju bila bolja da je Jerevan prije godinu dana pristao da Azerbejdžanu vrati pet regiona oko Nagorno-Karabaha nego sada, kada je potpisana deklaracija o prekidu rata u toj oblasti.

Pašinjan je dodao da niko, uključujući i njega, takav sporazum nije smatrao pravim putem, prenio je Sputnjik.

– Kada vidimo u kakvoj smo situaciji sada, gledajući iza sebe, možemo reći da bi situacija bila bolja da smo prije godinu dana pristali na povratak pet regiona. Ali ko bi u Jermeniji povjerovao da je to pravi put? Veoma mali broj ljudi, uključujući mene, ne bi povjerovalo, jer je bilo mnogo neizvjesnosti, rekao je Pašinjan.

Jermenski premijer navodi da je alternativa oružanom sukobu bio povratak pet regiona, bez konkretnog statusa Nagorno-Karabaha.

Premijer je naveo da jermenska strana nije preduzela takve korake prvih dana eskalacije sukoba u septembru.

– Učinili smo to nakon što je postalo očigledno da ne postoji način da se napravi zaokret u ratu, a cilj je bio da se izbjegne najgori razvoj događaja, rekao je premijer.

U ponedjeljak je objavljeno da su lideri Rusije, Jermenije i Azerbejdžana usvojili zajedničku deklaraciju o prekidu rata u Nagorno-Karabahu. Tokom noći su u Jerevanu održani protesti zbog najave o završetku rata u Karabahu. Nekoliko vladinih zgrada je uništeno.

Premijer Jermenije Pašinjan izjavio je da je ovaj sporazum za njega bio izuzetno teška odluka.

Kontingent ruske vojske će ostati u Nagorno-Karabahu narednih pet godina, što će se produžiti ukoliko nijedna od strana u roku od šest mjeseci prije isteka tog roka ne zatraži njihovo povlačenje.

Ruski mirovnjaci će formirati centar za nadgledanje poštovanja prekida vatre.

Dogovoreno je da Jermenija vrati Azerbejdžanu region Kelbadžar do 15. novembra, a Lačin do 1. decembra, dok će lačinski koridor širine pet kilometara ostati u rukama Jermena, kako bi se obezbijedila veza Jermenije i Nagorno-Karabaha, bez uticaja na status grada Šušija.

Nagorno-Karabah je međunarodno priznati dio Azerbajdžana, no s većinski armenskim stanovništvom.

Do proboja azerbajdžanskih snaga u proteklim sedmicama u potpunosti je bio pod kontrolom etničkih Armena.

Borbe između dvije strane počele su 27. septembra, a Azerbajdžan tvrdi da je vratio većinu teritorija koje je izgubio u ratu 1991–1994, u kojem je poginulo oko 30.000 ljudi.

Novi sporazum se smatra pokazateljem da je Rusija, koja ima odbrambeni savez s Jermenijom i vojnu bazu na njenoj teritoriji, i dalje glavni igrač u regiji, koju smatra svojim dvorištem, uprkos pokušajima Turske da proširi svoj uticaj.

Azerbajdžan će novim dogovorom dobiti cestu koja ga povezuje s azerbejdžanskom enklavom na iransko-turskoj granici, što će Turskoj pružiti kopneni put do azerbajdžanske teritorije.

Putin je objavio da se izbjegli mogu vratiti u Nagorno-Karabah, pa je najavio razmjenu ratnih zatvorenika i tijela poginulih.

---

Putin: Velika tragedija
Predsjednik Rusije Vladimir Putin nazvao je događaje u Nagorno-Karabahu velikom tragedijom i izrazio nadu da će koraci preduzeti za rešavanje situacije dovesti do uspostavljanja mira.
– Ono što se dešava u Karabahu zaista je velika tragedija. Sa velikim zadovoljstvom želim da primijetim ustanovljeni kompromis i dogovore postignute o prekidu krvoprolića. Nadam se da će svi koraci koje smo u poslednje vrijeme preduzimali dovesti do uspostavljanja dugoročnog mira u korist naroda Azerbejdžana i Jermenije, rekao je Putin na video-sastanku Savjeta šefova država Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS).